Visoki krvni tlak, ili hipertenzija, jedan je od najraširenijih zdravstvenih problema modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaka treća odrasla osoba na svijetu ima povišen krvni tlak, a zabrinjavajuće je da veliki broj oboljelih toga uopće nije svjestan. Hipertenzija se često naziva “tihim ubojicom” upravo zato što dugo nema vidljivih simptoma, a neliječena može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara, zatajenja bubrega i oštećenja vida.
Što je zapravo visoki krvni tlak
Krvni tlak mjeri se u milimetrima žive i izražava se kao dva broja — sistolički (tlak pri srčanoj kontrakciji) i dijastolički (tlak pri opuštanju srca između otkucaja). Normalan krvni tlak kod odrasle osobe iznosi oko 120/80 mmHg. O povišenom krvnom tlaku govorimo kada vrijednosti redovito prelaze 140/90 mmHg. Vrijednosti između 130 i 139 mmHg sistolički, ili između 85 i 89 mmHg dijastolički, smatraju se visokim normalnim tlakom i zahtijevaju pojačan nadzor i promjenu životnih navika.
Koji su simptomi i kada posjetiti liječnika
Upravo zato što hipertenzija često ne daje jasne simptome, mnogi je otkriju tek slučajno — na rutinskom pregledu ili mjerenjem tlaka u ljekarni. Kad simptomi ipak postoje, najčešće se radi o glavobolji, posebno jutarnjoj, osjećaju punoće u glavi, vrtoglavici, zujanju u ušima, crvenilu lica ili kratkoći daha pri naporu. Nagli porast tlaka može uzrokovati intenzivnu glavobolju, mučninu i zamagljen vid — u takvim slučajevima potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Preporučuje se redovita kontrola krvnog tlaka, posebno osobama starijim od 40 godina, osobama s prekomjernom tjelesnom težinom, pušačima, osobama s obiteljskom anamnezom srčano-žilnih bolesti te svima koji žive pod kroničnim stresom. Mjerenje tlaka u ljekarni brzo je, jednostavno i besplatno — svratite do nas i izmjerite tlak bez čekanja i bez naručivanja.
Koji su čimbenici rizika
Na razvoj hipertenzije utječe kombinacija genetskih čimbenika i životnih navika. Pretjerani unos soli jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo izravno utjecati promjenom prehrane. Prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, prekomjerno konzumiranje alkohola i pušenje dodatno opterećuju srčano-žilni sustav i povišavaju rizik. Kronični stres, nedostatak sna i preopterećenost u poslovnom i privatnom životu također značajno doprinose razvoju hipertenzije, posebno u mlađoj i sredovječnoj populaciji.
Kako kontrolirati krvni tlak promjenom životnih navika
Dobre vijesti su da na krvni tlak možemo značajno utjecati vlastitim izborima. Smanjenje unosa soli na manje od 5 grama dnevno može sniziti sistolički tlak i do 5 mmHg. Redovita tjelesna aktivnost — minimalno 30 minuta umjerene aktivnosti poput hodanja, plivanja ili vožnje biciklom, pet dana tjedno — jedan je od najefikasnijih nefarmakoloških načina kontrole tlaka. Mediteranska prehrana bogata povrćem, voćem, maslinovim uljem i ribom, uz ograničenje crvenog mesa i prerađenih namirnica, pokazala se iznimno korisnom za zdravlje srčano-žilnog sustava.
Prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola imaju izravan pozitivan učinak na vrijednosti krvnog tlaka, a upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja, meditaciju ili redovit san od 7 do 8 sati dodatno doprinosi stabilizaciji tlaka.
Lijekovi za visoki tlak i uloga ljekarnika
Kada promjena životnih navika nije dovoljna, liječnik propisuje antihipertenzivnu terapiju. Važno je naglasiti da se lijekovi za tlak ne smiju samovoljno prekidati niti mijenjati doza bez liječničkog savjeta, čak i kada se osoba osjeća dobro i izmjerene vrijednosti budu normalne. Krvni tlak je normalan upravo zahvaljujući terapiji, a ne unatoč njoj.
Savjet naših ljekarnika
U svim našim ljekarnama možete izmjeriti krvni tlak, provjeriti redovitost uzimanja terapije i dobiti savjet o kompatibilnosti lijekova s dodacima prehrani. Naši ljekarnici posebno su educirani za savjetovanje osoba s kroničnim bolestima i rado će odgovoriti na sva vaša pitanja. Briga o krvnom tlaku nije samo medicinska obaveza — to je briga o kvaliteti i duljini vašeg života.
